Bemvindu mai Vizita Pájina Ofisiál Blog, Asosiasaun HAK Timor-Leste. Hodi Haree Informasaun no Publikasaun Asuntu Lian Direitus Umanus. Iha Seitór Agrikultura, Bee Moos, Edukasaun, Justisa, Justisa Pasadu, Kazu Rai, Seguransa, Saúde no Stolen Children/Labarik Lakon. |Asosiasaun HAK| Rua.Karketu Mota Ain, Nu.08, Fárol, Dili, Timor-Leste |Kontaktu : +670-77257676|Email : info.asosiasaunhak@gmail.com|
Estudante sira Peskija iha HAK Kona-ba Asuntu Direitus Umanus
Estudante sira Peskija iha HAK Kona-ba Asuntu Direitus Umanus
HAK Entrega Livru Justisa Lia Loos ba Sentru Xanana Gusmao Reading Room Ingles
HAK Entrega Relatoriu Publikasaun Pizaun Kona-ba Direitu Prizioneirus asesu Justisa Formal ba VIII Governu Konstitusional
Formasaun Kartaun Pontuasaun Komunidade "KPK" iha Munisipiu Manufahi foku ba Bee ba Feto
Grupu Toos nain iha Raemea, produsaun hortikultura
Sei Prosesu...

Metodolójia Edukasaun Direitus Umanus

Monday, December 03, 2018

Komunikadu da Imprensa-Ekipa Konjunta Ezizi “Dignifika vítima Jugun Ianfu”







Bemvindu ba Sua Exélensia Ministru Negosiu Estrageiru Japaun Sr. Taro Kono ne’ebé vizita mai Timor-Leste.

Apresia no louva tebes relasaun diplomasia polítika mutual entre Japaun ho Timor-Leste ne’ebé hahú iha 2002 to’o agora. Ami rekoñese katak iha apoiu oin-oin ne’ebé gradualmente mai husi Governu Japaun ba ami nia Governu iha tinan 16 nia laran no apoiu hirak ne’e sei kontinua iha futuru liu husi Agensia Dezenvolvimentu sira.

Maski nune’e, ami haree iha lidun balu Inan feto sira hafalun ho fuan fitár ne’ebé uluk sofre husi aktu militár Japaun iha tempu segundu Guera Mundial (1942-45) dadaun ne’e sei kontinua halerik ho sira nia sentimentu no kous mesak todan pasadu iha nia moris durante tinan naruk nia laran. Kuaze situasaun ne’ebé hanesan mos parte família sira hasoru iha sira nia hela fatin.
Tuir Asosiasaun HAK nia dadus deskobrementu feto nain  20 ne’ebé mak konsege ho aten brani haktuir sai sira nia istória nakukun ba hahalok imoral no brutalismu husi tropas Japonéz, iha segundu Guerra Mundial (1942-45 no vítimsira agora iha kondisaun miseravel husi aspeitu fíziku no sikólozia tanba hetan sofrementu oi-oin ne’ebé extrimamente nakonu ho depresaun estraordináriu nia laran.

Tan ne’e ami fó hanoin ba Sr. Taro Kono atu lori lia tatoli ne’e  ba Sua Exélensia Primeiru Ministru Sr. Sinzho Abe atu prudentimente ho fuan boot hodi labele ignora vítima ho família sira ne’ebé infrentra situasaun kruél

Ami mós husu atu hametin liu tan relasaun polítika diplomasia rai rua ne’ebé mak metin  maibé LABELE ABANDONA vítima Jugun Ianfu iha tempu segundu guerra mundial ne’eb’e laos deit Timór maibé mós iha fatin seluk, mak hanesan KOREA DO SOUL, THAILANDIA, FILIPINA, MALAYSIA, INDONEZIA no JAPAUN rasik ne’ebé agora dadaun ne’e hela iha situasaun miseravel nia laran.

“Ignora no abandona ezizensia Lia Loos no Justisa ba vítima Jugun Ianfu nu’udar aktu krime grave no violasaun Direitus  Umanus foun iha tempu agora”.

Dili,12 Outubru 2018