Sosiedade sivíl hanesan Asosiasaun Hak konsidera, desizaun eis Ministru
Turizmu, Francisco Kalbuadi Lay, hodi fila ba deputadu iha Parlamentu Nasionál
(PN) ne’e, hanesan protesaun husi partidu polítika CNRT, hodi dada prosesu
judisiáriu ba Kalbuadi Lay.
Dirtetór
Ezekutivu Asosiasaun HAK Manuel Monteiro hateten, Sosiedade Sivíl dúvida ho
polítika ukun na’in sira iha Timor-Leste.
“Hanoin
ho prezensa Francisco Kalbuadi Lay iha Parlamentu Nasionál hodi deklara prontu
koopera ho justisa ne’e di’ak, maibé deklarasaun polítika ne’e tenki prova ho
asaun sira, tanba depois desizaun husi partidu ninian fó fila kna’ar foun ne’e
mak sai dúvida ba ita bele iha protesaun polítika husi partidu rasik ba señor
ida ne’ebé mak ita temi dadauk (Kalbuadi), nune’e hakleur prosesu judisiáriu
ne’ebé mak atu la’o ba señor ne’e”, hateten Manuel Monteiro ba Jornalista GMN
iha nia kna’ar fatin Farol Díli, Tersa (26/02/2019).
Nia
afirma, dezde tinan 2012 to’o agora, kazu miliaun USD 50 mak prosesu pendente
hela, maibé sé aumenta tan kazu foun kada loron, iha tan kazu 25 mak rejistu
iha Ministéiriu Públiku, signifika katak, kazu aumenta, no lider hotu se
hakarak prosesu kazu sira iha tribunal la’o di’ak, sira tenki kontribui,
enkuantu sira-nia membru ida ka lider ida iha indikasaun konflitu ho lei, tenki
koopera ho justisa, ho modelu kooperasaun mak hanesan, labele prega fali kna’ar
foun ba ema ne’e, enkuantu nia prosesu ne’e sei la’o hela iha tribunal.
“Husik
ba tribunal hasoru nia, enkuantu nia los ou sala, ne’e prova iha tribunal,
tanba so tribunal mak prova ema ida sala ka la sala, enkuantu la sala, mak ema
ne’e mós iha direitu ida atu kontesta fila fali ba tribunal ida ne’ebé mak aas
liu, hodi fó fila-fali nia direitu ida naran di’ak ka hamorin fali naran”,
relata Manuel .
Nia
haktuir, importante lider hotu tenki koopera malu, mesmu iha artigu 69
konstituisaun da republika ko’alia konaba prinsípiu separasaun poderes, maibé
iha esplikasaun tuir mai katak, iha prátika orgaun Estadu nian ne’e,
interdependensia ba malu.
“
Nune’e iha ajenti ruma no ema ruma ne’ebé konflitu ho lei, halo problema ho
lei, ba fila-fali orgaun soberanu ida bele taka dalan prosesu husi orgaun
soberanu ida seluk, liu-liu tribunal”, subliña Manuel. FRETILIN konsidera
“drama polítika” Nune’e mos, bankada Frente Revolucionário do Timor-Leste
Independente (FRETILIN) iha Parlamentu Nasional (PN) konsidera prezensa
deputadu husi bankada Congresso Nacional Reconstrução de Timor (CNRT),
Francisco Kalbuadi Lay iha PN hanesan drama polítika ida, tanba ta’uk hatán iha
tribunal nu’udar sidadaun bai-bain.
“Ha’u
reseiu buat ida, bainhira deputadu Francisco Kalbuadi Lay aktivu iha PN hanesan
deputadu titular, hodi deklara prontu atu koopera ho justisa konsidera
palhaçada ou drama polítika ida, tanba ta’uk ba hatán iha tribunal nu’udar
sidadaun bai-bain”, deputadu bankada FRETILIN, Joaquim dos Santos ba jornalista
sira iha PN, Tersa (26-02-2019).
Nia
akresenta, maski hetan ona notifikasaun husi tribunal, Kalbuadi sai hanesan
deputadu aktivu iha PN, tanba ne’e justisa tenki hasa’i imunidade iha PN, maibé
sé PN vota kontra nia (Kalbuadi-red) sei la ba hatán tuir konstituisaun RDTL,
artigu 113 no 114 katak, titular ruma atu hetan kondenasaun husi Ministériu
Públiku (MP) tenki liu tinan 5.
“Tuir
loloos primeiru no treseiru notifikasaun ne’e deputadu refere (Kalbuadi-red) la
obedese, laiha razaun aprezenta ba MP katak, seidauk akontese ida ne’e la
obedese ba orgaun judisiáriu, maibé polémika la’o tiha derepenti deputadu
refere aktivu sai hanesan deputadu bai-bain, ne’e hanesan atu uza PN sai abrigu
atu hasoru sistema justisa”, haktuir deputadu bankada FRETILIN ne’e.
Nia
akresenta, nasaun Timor-Leste labele moris ho situasaun ida hanesan ne’e, tanba
sidadaun hotu hakarak koopera ho justisa, nune’e Kalbuadi Lay mós tenki tuir
regras no prosesu justisa.
“Timor-Leste
labele moris hanesan ne’e, sidadaun hotu hakarak koopera ho justisa, nune’e ba
tuir prosesu ou regras tiha lai, labele órgaun soberanu ida bolu ita, ita la
ba, maibé ita mai fali iha órgaun soberanu PN, hein PN desidi foti ka la foti
imunidade”, haktuir Joaquim dos Santos.
Antes
ne’e, deputadu Francisco Kalbuadi Lay Rekoñese simu duni notifikasan husi
Prokuradór Jerál Repúblika (PJR) no Aujenti husi Timor-Leste signifika la’os
hala’i husi prosesu justisa, maibé ba halo tratamentu saúde iha estranjeiru.
“Hafoin
ha’u simu notifikasaun husi PJR, ha’u mós hakerek karta ofisial ba PJR katak,
ha’u iha asuntu partikular ne’ebé atu trata no atu halo tratamentu saúde iha
estranjeiru, depois iha karta seluk haruka fali ba ha’u nia Prezidenti CNRT,
Kay Rala Xanana Gusmão husu atu fó autorizasaun hodi hatán ba prosesu inkéritu
no bainhira aujenti husi Timor-Leste, halo tratamentu saúde, iha mós
notifikasaun foun atu halo kapturasaun, tanba kondisaun moras hela, maibé sei
la subar-an iha imunidade nia okos no prontu atu koopera ho seitor justisa no
prontu atu ba presta deklarasaun iha MP”, klarifika Kalbuadi.
Tuir
konstituisaun RDTL, artigu 113 sita katak, wainhira membru Governu ida akuzadu
loloos ba krimi, ne’ebé bele simu kastigu iha kadeia boot liu tinan rua, tenke
para hala’o servisu atu bele foti prosesu no krimi ne’ebé simu kastigu iha
kadeia to’o de’it tinan rua, PN maka sei tesi kona-bá membru Governu ne’e bele
para nia kna’ar karik, ka la’e.
Alende
ne’e tuir artigu 114 sita mós katak, membru Governu ida labele detidu ka dadur
wainhira PN seidauk fó lisensa, bele de’it wainhira nia halo krimi ne’ebé bele
simu kastigu ida ho limiti máximu boot liu tinan rua ka ema ka’er rasik ho
liman.oly/ety
Fontes : gmntv.tl/id/
Fontes : gmntv.tl/id/