Dili-Estadu
Timor-Leste Presiza atu ho urjentimente halo avaliasaun ba organizasaun naun
governamental (ONG) internasionál sira ho parseria nasionál (lokál) ne’ebe
hala’o atividade iha rai laran.
“Estadu
presiza halo avaliasaun tanba tina 20 ona avaliasaun ba NGO nasionál no internasionál,
pur ezemplu ita tenke hatene sira nia donor ne’e hosi ne’ebe ? To’o tinan hira? Sira nia benefisiáriu ne’e iha
ne’ebe? Labele ba de’it programa ne’e halo iha ne’ebe, komunidade mos tenke
komfirma NGO ne’e imi hasoru ka lae,”hatete ativista direitu umanus hosi
Asosiasaun HAK, Sisto dos Santos ba Timor Post iha Farol, sexta (08/02).
Tuir
nia, objetivu fundamental Estadu presiza halo avaliasaun, tanba indetifikadu
ONG internasionál balu mai ho orientasaun ajuda Timor ho laran, maibe balu iha
interese material de’it no sempre taka an hosi públiku kona-ba sira nia
atividade no asistensia ne’ebe fó ba povu Timor oan.
“Tempu
to’o ona atu halo avaliasaun, NGO sira ne’ebe maka malandru uitoan, hau hanoin
tenke hare ida ne’e, no Estadu tenke interven ona, se lae ema hotu-hotu
aproveita povu ne’e nia situasaun mijeravel, maibe osan ne’e ba sira (ONG) nia
an,” nia hatutan.
Tanba
nia deskobre, iha ema balu hari’i ONG, maibe utiliza fali hodi hetan kadeira
iha governu, tuir lolos ne’e labele akontese. Sisto mensiona, ONG ne’ebe
durante ne’e ho laran ajuda Timor-Leste
ho konsensiamentu ba sein interese mak ajensia no ONG sira ne’ebe mai
hosi nasaun Alemaná no fransa, restu hosi ida ne’e sei hamosu perguntas.
Nia
kontesta, agora ba oin, Estadu mos presiza hare fila fali, prezensa ONG
internasionál sira ne’e sei nesesáriu ka lae. Tanba ne’e sei eziste maibe tenke
tuir povu nia nesesidade . Alende ne’e, nia observa, programa ne’ebe ONG nasionál
no internasionál sira implementa iha baze , dala ruma la atinji ninia
objetividade espesifiku, hotu-hotu lori povu ninia naran maibe ikus mai povu
ida ne’ebe la klaru.
“Hau
hanoin NGO sira mos tenke hatene sira nia konstituente ne’e se, benefisiáriu espesifiku
ne’e laiha,” nia lamenta.Nia konsiente katak dala barak ONG sira ezije ba
Governu atu halo transparansia ba
relatóriu maibe ONG sira rasik la halo akontabilidade. Situasaun ne’e nia
konsedera dezastre boot tanba ne’e dala
ruma ema kritika katak ONG ne’e buka osan de’it.
“ida
ne’e maka potensia ba korrupsaun no poténsia ba estraga ita nia rain ne’e,” nia
dehan. Ikus liu nia sujere ONG lokál sira bele kompartilla ho ONG internasionál
sira, hodi foti sira ninia rekursu, maibe tenke kontestualiza no bele
konkretiza ho situasaun reál ne’ebe povu hasoru iha terenu. (Ven)
Fontes : Públika husi Jornal Timor Post (11/02)