Servisu nain sira ka traballador iha Timor-Leste !
Iha konstekstu Timor-Leste, problema barak ne’ebe mosu
mak iha kompaña privadu tamba dala barak ema sira ne’ebe servisu iha kompaña
privadu sira, barak mak servisu liu oras, ho salariu ka vencementu ida ne’ebe
kiik tebes. Realidade hatudu, sira ne’ebe servisu iha restorante, loja, iha
kompaña sira ne’e kahur masa no halo blok/batako barak mak servisu liu oras.
Barak mak tama servisu iha dadersan nakukun no to’o kalan mak foin fila ba uma. Barak mos servisu la deskansa iha tempu loron feriadu, hanesan loron Sabadu no Dominggu.
Barak mak tama servisu iha dadersan nakukun no to’o kalan mak foin fila ba uma. Barak mos servisu la deskansa iha tempu loron feriadu, hanesan loron Sabadu no Dominggu.
Direitu ba ema
traballador sira iha servisu fatin!
Ita sira ne’ebe
nudar traballador ka servsiu nain ita iha direitu atu hetan direitu hodi
deskansa iha loron boot ka loron feriadu sira.
Ita iha
direitu atu la tama servisu iha laron feriadu Nasionál hanesan loron 20 de
Maiu, 20 de Agostu, 30 de Agostu, 12 Novembru, 28 Novembru no loron nasionál
sira seluk ne’ebe mak regula ona iha kalendariu nasionál.
Mesmu ita la
tama iha loron feriadu sira ne’e maibe ita nia salariu sei labele koa. Ita mos iha
direitu atu husu lisensa no deskansa bainhira ita hetan moras ruma.
Ita mos iha direitu atu labele hasai husi servisu fatin la ho razaun ne’ebe forti no lolos. Ita nia direitu sira ne’e hakerek ona iha Konstituisaun RDTL artigu 50 pontu 3 katak, bandu atu hasai ema husi nia servisu fatin tamba de’it razaun politika, relijiaun ka ideolojia ruma.
Bazeia ba lei “traballador” artigo 45” hateten katak bandu atu hasai ema husi nia servisu fatin la bazeia ba razaun ruma nebe klaru no justu.
Problema kona-ba
direitu humanu iha fatin servisu !
Direitus iha
Servisu Kuaze ema
maioria mak servisu iha kompaña privadu nudar servisu nain ka traballador.
Dala barak ema hanoin traballador ka servisu nain mak ema sira ne’ebe serviu iha restorante, hotel, loja, merkadu, kondutor sira, cleaner ka ema sira ne’ebe servisu hamoos uma no jardin.
Traballador laos deit prega ba sira ne’ebe servisu iha komapaña privadu maibe mos kobre ba ema sira ne’ebe servsiu iha ONG, Profesores ka mestri sira iha eskola nomos ba sira ne’ebe servisu nudar servidor povo hanesan funsionariu sira iha Governu nian, inklui instituisaun Estadu hanesan Parlamentu Nasionál, Prezidente da Repúblika no Tribunál.
Dala barak ema hanoin traballador ka servisu nain mak ema sira ne’ebe serviu iha restorante, hotel, loja, merkadu, kondutor sira, cleaner ka ema sira ne’ebe servisu hamoos uma no jardin.
Traballador laos deit prega ba sira ne’ebe servisu iha komapaña privadu maibe mos kobre ba ema sira ne’ebe servsiu iha ONG, Profesores ka mestri sira iha eskola nomos ba sira ne’ebe servisu nudar servidor povo hanesan funsionariu sira iha Governu nian, inklui instituisaun Estadu hanesan Parlamentu Nasionál, Prezidente da Repúblika no Tribunál.
Dalan atu
rezolve bainhira iha problema ruma ! Ami sujere
katak tuir etapa hanesan tuir mai: Bele hasoru patraun hodi hato’o ita nia hakarak ; Se mak patraun la rona no la responde ba ita nia
preokupasaun, depois ita bele hato’o ba iha Sidikatu Traballador sira ne’ebe
eziste iha Dili laran, liu-liu FORAM no SBST.
Sidikatu Traballador mak bele ajudu ita hodi defende ita nia direitu no hato’o ita nia keixa ba instituisaun relevante. Se mak la bele resolve iha servisu fatin laran, depois ita bele hato’o keixa ba iha SEPFOPE (Sekretáriu ba Polítika Estadu Formasaun n0 Profesional Empregu).
Sidikatu Traballador mak bele ajudu ita hodi defende ita nia direitu no hato’o ita nia keixa ba instituisaun relevante. Se mak la bele resolve iha servisu fatin laran, depois ita bele hato’o keixa ba iha SEPFOPE (Sekretáriu ba Polítika Estadu Formasaun n0 Profesional Empregu).